U povijesti, ali i danas rijeke su vrlo bitan ekološki sustav za državu u kojoj se nalazi. Rijeke se koriste za navodnjavanje polja, za hidoelektrane, po njima se i plovi, a isto tako su stanište mnogih raličitih životinjskih i biljnih vrsta. No, s druge strane, rijeke predstavljaju i prijetnju vezanu uz pojavu poplava u uvjetima trajanja velikih voda. Cilj rada je analizirati hidrološke značajke rijeka na širem području Karlovca, pri čemu su korišteni podaci višegodišnjih razdoblja s mjernih stanica: Brodarci na rijeci Kupi, Mrzlo polje na rijeci Donja Mrežnica, Stative Donje na rijeci Donja Dobra te mjerna stanica Velemerić na rijeci Korani. Metodologija koja je primjenjena u radu zasnovana je na osnovnim statističkim metodama obrada mjesečnih i dnevnih podataka – analiza homogenosti, analiza hoda i trenda za maksimalne, srednje i minimalne protoke, korelacijska analiza, unutargodišnja raspodjela protoka, krivulje učestalosti i trajnosti te usporedni prikaz rezultata analiza vrijednosti protoka za maksimalne i minimalne protoke. Uz navedeno, još su uspoređene trajnosti srednjih dnevnih protoka s analiziranih stanica. Pomatrajući minimume protoka došli smo do saznanja da niti jedna od četiri rijeke na promatranim postajama ne presušuju, ali i da velike vode znaju poprimiti iznimno velike vrijednosti – čak nekoliko stotina m³s¯¹. Unutargodišnja raspodjela protoka pokazuje sličnost kod svih četriju postaja – reprezenata vodnog režima pojedinih rijeka: najmanje protoke tijekom ljeta (srpanj i kolovoz), a najveće tijekom zime (prosinac) i proljeća (travanj), kada se zapaža utjecaj otapanja snijega na povećanje vodne bilance otjecanja. Ovim se radom dokazalo da promatrane rijeke, naročito Kupa može doprinijeti osiguranju potrebnih količina vode u svim sezonama godine, ali i da postoji rizik od pojava ekstremnih poplavnih voda.