Prometnice u Republici Hrvatskoj, a naročito autocesta A1, popularno zvana Dalmatina koja povezuje kontinentalnu i mediteransku Hrvatsku, a pri čijoj je izgradnji čovjek itekako intervenirao u prirodu, tj. stijensku masu (izgradnjom tunela, nadvožnjaka, podvožnjaka), osim udobne vožnje kriju i rizik od odrona stijenske mase, tj. hazarda. Hazard od odrona stijenske mase može se izraziti kao vjerojatnost da će se odron stijenske mase određene magnitude pojaviti u određenom području u određenom vremenskom periodu. Definicija hazarda podrazumijeva koncept prostornog položaja definiranog vremenskom učestalošću i intenzitetom odrona stijenske mase. Rizik od odrona stijenske mase podrazumijeva posljedice ostvarenja odrona izražen u broju ljudskih života i ekonomskim gubicima. Proteklih desetljeća dogodilo se nekoliko većih odrona stijenskih masa na prometnicama u Republici Hrvatskoj uzrokujući ozbiljne štete kako na građevinama tako i na prometnoj infrastrukturi. Osim velikih materijalnih šteta, uslijedili su i dulji zastoji prometa što je prouzrokovalo velike poremećaje u funkcioniranju lokalnih zajednica i operativnosti pojedinih regija. Temeljem tih događaja došlo se do zaključka o potrebi sustavnog rješenja problema. U ovoj disertaciji provedena je analiza postojećih metodologija procjene opasnosti od odrona, osobito u karbonatnim stijenskim masama te prilagodba analizirane metode lokalnim uvjetima. Identificirana su područja koja su ugrožena i razvijena je strategija zaštite od odrona i upravljanje rizicima od odrona stijenske mase i hazarda u karbonatnim stijenskim masama u Republici Hrvatskoj. Trenutno ne postoji klasifikacija odrona stijenskih masa prilagođena hrvatskom kršu. Analizirane su postojeće metode određivanja hazarda od odrona stijenske mase te su u konačnici odabrane tri metode koje su se pokazale kompatibilne našim lokalnim uvjetima. To su Rockfall Hazard Rating System - RHRS, modified Rockfall Hazard Rating System -mRHRS i Colorado Rockfall Hazard Rating System - CRHRS metoda. Nakon provedenih analiza ustanovljeno je da je metoda CRHRS objektivno najkompletnija metoda koja zbog niza parametara objektivno određuju egzaktan broj bodova koji nas navode na razinu hazarda i rizika od odrona stijenske mase. CRHRS metodom promatrane su četiri osnovne karakteristike kod analize pokosa: karakteristike pokosa, uvjeti klime, geološki uvjeti i promet. Jedan od većih nedostataka je taj što postojeće metode određivanja hazarda u stijenskim masama ne uzimaju u obzir metode zaštite pokosa što uvelike umanjuje veličinu rizika od odrona stijenske mase. Moderne mjere zaštite pokosa bitno utječu na smanjenje rizika i hazarda od odrona stijenske mase. Predložena je modifikacija CRHRS metode nazvana CROatian Rockfall Hazard Rating System - CRORHRS za uvjete u karbonatnim stijenskim masama gdje je napravljena klasifikacija mjera zaštite pokosa na bazi 13 mogućih mjera zaštite pokosa. Na temelju analiza koje su provedene primijećeno je da pokosi koji su tretirani nekom vrstom zaštite pokosa nemaju iste karakteristike, odnosno, da ocjena ne bi smjela biti ista upravo zbog zaštite koja je integrirana na pokosu. Pilot projekt Raspadalica kod Buzeta uzet je kao referentan za primjenu i analize postojećih metoda i nove CRORHRS metode. Rizik od odrona stijenske mase izražen u bodovima od 75 do 2025 bodova. Iz provedenih analiza može se zaključiti da su sve dobivene ocjene za karbonatne stijenske mase uglavnom između 300 i 600 bodova, iako je suma mogućih bodova daleko veća. Na temelju dobivenih podataka napravljena je ljestvica ocjenjivanja i to na način da se sve ispod 250 bodova smatra niskim stupnjem hazarda od odrona stijenske mase, od 250 do 450 bodova srednjim stupnjem hazarda od odrona stijenske mase, od 450 do 600 visokim stupnjem hazarda od odrona stijenske mase, dok se sve ocjene preko 600 pa do 2025 bodova smatraju vrlo visokim stupnjem hazarda od odrona stijenske mase. Analizom je određeno da za različite visine zasjeka od 0 do16 metara, od16 do 23 metra, od 23 do 31 metar i visine preko 31 metar, ovisno o bodovima iz sustava procjene, određujemo razinu rizika od odrona u stijenskim masama. Primjenom odgovarajućih mjera zaštite nužno je umanjiti razinu rizika za barem jednu razinu. Znanstveni doprinos ove metode procjene hazarda od odrona stijenske mase leži u tome da je to prva predložena metoda koja obuhvaća lokalne uvjete (građenje, geološki uvjeti, klima) za prometnice u Republici Hrvatskoj, kao i prva metoda procjene hazarda od odrona stijenske mase na prometnicama uopće, a koja usvaja primjenu modernih mjera zaštite pokosa. Praktični doprinos razvijene metode procjene hazarda od odrona stijenske mase leži u vrlo jednostavnoj primjeni za potrebe održavanja stijenskih zasjeka na prometnicama u Republici Hrvatskoj. Na osnovi utvrđenih utjecaja mjera zaštite pokosa razvijena je aplikacija za određivanje hazarda od odrona stijenske mase na prometnicama uz mogućnost unošenja neke od mjera zaštite čime se aplikativno automatski određuje i smanjenje hazarda, odnosno rizika od odrona stijenske mase. Software se bazira na unosu podataka u tablicu koja je određena novom metodom CRORHRS-a, a na bazi CRHRS metode s reduciranim brojem parametara u smislu sliva jarka, geoloških uvjeta i klimatskih uvjeta na temelju čega se dobiva konačan rezultat. Razvijena aplikacija za pametni telefon omogućit će široku primjenu, osobito tehničkim službama zaduženim za održavanje prometnica.